Zlatarica
blog

Zlatarica

Zlatarica, najrijeđa sorta u Hrvatskoj, malo se zna o njoj. Zlatarica i njen misterij stvara veliki problem vinarima, jer se u proizvodnji grožđa i samoj vinifikaciji uči kroz greške, ali napredak postoji. (više…)
Read More
Top 5 hrvatskih crnih vina
blog

Top 5 hrvatskih crnih vina

Iz hrvatske je vinske proizvodnje puno teže relevantno izabrati crna nego bijela vina. Dok se bijela vina na tržištu pojavljuju u urednim ritmovima, šest mjeseci do dvije godine poslije berbe, najzanimljivija crna vina potpuno su nepredvidljiva. 

Primjerice, neka od zaista najboljih, koja zavređuju više ocjene od bilo kojeg u ovom izboru, u vinotekama i na vinskim kartama nalaze se već nekoliko godina, pa ih zbog ponavljanja sada nismo uvrstili (Stagnum 2003, St.Hills Dingač 2010, Meneghetti  Crveno 2010).

Nadalje, pojedina važna vina gotovo je nemoguće nabaviti: Dingač Buru iz 2013. lakše je pronaći u katalozima američkih trgovaca nego u Hrvatskoj. Naposljetku, usporedimo li najčešće prosječne rezultate naših crnih vina s dobrim do izvrsnim rezultatima naših slatkih i bijelih vina na velikim svjetskim natjecanjima, jasno je da većina hrvatskih crnih vina zasad ne zadovoljava više međunarodne kriterije. Premda se Dalmacija može pohvaliti zaista senzacionalnim terroirima, južna hrvatska crna vina vrlo rijetko osvajaju prestižne internacionalne trofeje.

Read More
Hrvatske autohtone sorte grožđa
blog

Hrvatske autohtone sorte grožđa

U Hrvatskoj još uvijek može naći oko stotinjak autohtonih vrsta grožđa, ali trend nestajanja još uvijek traje. Vinari su se u nekoliko navrata složili sa zaključkom kako bi trebalo iskoristiti povoljan geografski položaj i klimatske uvjete za očuvanje i širenje sorti grožđa. Jedan od načina za održavanje i uspjeh vinarstva je i spajanje s gastronomijom i etnoturizmom, koji postaju sve popularniji. Zanimljivo je da se u Hrvatskoj nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati, tako da je ponuda zaista šarolika. Registriranih proizvođača vina je četiristotinjak, a na tržištu se može izbrojati gotovo tisuću etiketa. Glavna podjela je na kontinentalne i primorske vinogradarske predjele. U kontinentalnoj Hrvatskoj područja se dijele na: sjeverozapadni dio (Plješivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Međimurje, Pokuplje i Moslavina) te sjeveroistočni dio (Slavonija i Podunavlje). Primorski dio obuhvaća Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru te srednju i južnu Dalmaciju.

Najpoznatija vina

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj najviše se proizvodi graševina, rajnski rizling, chardonnay, moslavac i škrlet (u Moslavini), kraljevina, bijeli i sivi pinot. Među najpoznatije proizvođače ove regije spadaju: Agromeđimurje d.d. iz Čakovca, Varaždinka d.d. iz Varaždina, Petrač d.o.o. iz Krapinskih Toplica, Bojan Štampar i Alojz Novak, te brojni proizvođači iz Štrigove. Sjeveroistočna Hrvatska također proizvodi graševinu, zatim zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, bijeli i sivi pinot, traminac, sauvignon, frankovku i zweigelt. Najpoznatiji slavonski proizvođači su Ivan Enjingi, koji posjeduje jedan od najvećih vinograda u Hrvatskoj, te Davor i Višnja Zdjelarević iz Brodskog Stupnika, koji postižu priznanja i na svjetskom tržištu. U Kutjevu djeluje poznata Vinarija Krauthaker. Erdutski vinogradi ponose se i jednim kuriozitetom, a to je ogromna bačva zapremine od 75 000 litara. Vina Iločkih podruma izdvajaju se, pak, po prepoznatljivom vizualnom identitetu. Istra i Hrvatsko Primorje prednjače u proizvodnji vrhunskih vina: malvazija, merlot, cabernet sauvignon, teran, refok, bijeli i sivi pinot, chardonnay, muškat, trojšćina (Susak), vrbnička žlahtina (Krk). Vinarija Kozlović iz Momjana ima dugu tradiciju u proizvodnji malvazije, muškata i terana, a posljednjih godina istakla se i Vinarija Katunar iz Vrbnika koja, uz žlahtinu i crna vina, proizvodi i pjenušac. Najpoznatiji proizvod PZ "Vrbnik" je Zlatna vrbnička žlahtina. Dalmacija obiluje autohtonim sortama. Najpoznatija vina su: babić i plavina (Primošten), merlot (Drniš), debit, pošip, maraština i grk (Korčula), bijela vugava i crni plavac (Vis), plavac i bogdanuša (Hvar), plavac mali (Pelješac), desertno vino prošek, te u svijetu cijenjeno vrhunsko crno vino, dingač. Poznate vinarije su: Vinarija Plančić s Hvara, Vinarija Poljoprivredene zadruge Jedinstvo i Vinarija Toreta s Korčule, koje uzgajaju autohtone sorte pošip i rukatac. Vinarija Plenković godišnje proizvede oko 300 000 butelji Zlatnog plavca, Zlatnog rosea i Zlatnog otoka. Na Pelješcu se nalaze vinogradi obitelji Skaramuča, poznati po proizvodnji sorte plavac mali i dingač.
Read More
Koje vino odabrati za poklon
blog

Koje vino odabrati za poklon

Nema bolje izjave ljubavi i  zahvalnosti od one koja je praćena bocom dobrog vina, rekao je osnivač jedne vinarije i time otkrio cijelu poantu zašto je vino idealan dar kako za žene tako i za muškarce. Upravo zato butelja vina uvijek je dobar poklon domaćinima koji su vas pozvali na blagdanski ručak ili večeru, a kako biste odabrali najbolje vino za takvu priliku, donosimo vam kratki vodič koji će vam, nadamo se, olakšati kupnju.
Prije svega svojim domaćinima darujte vino za koje provjereno znate da je dobro ikvalitetno i o kojem možete ispričati neke zanimljive detalje. Primjerice, ako poklanjate bijelo vino graševinu, spomenite da je to gospodarski najvažnija i najraširenija hrvatska sorta vinove loze koja najbolje uspijeva u kontinentalnim vinogorjima. Zanimljiv je pritom podatak da je i svaki peti trs u hrvatskim vinogradima graševina. Naglasite da ima blagu cvjetnu aromu te skladan i pun okus.   Nepisano je pravilo da se ženama obično poklanjaju malo slađa vina koja će dobro odgovarati uz desert ili će biti dobar aperitiv. U tom slučaju odličan je odabir rose, čija je specifičnost u tome da djeluje osvježavajuće poput bijelog vina, a okusom je lakše od crnog vina. Aromatični bijeli pinot, koji je nježna okusa, također će razveseliti žene. Istraživanja pokazuju da ga žene uvijek stavljaju na vrh liste svojih omiljenih vina.     Chardonnay ili graševina našeg kontinentalnog vinogorja zadovoljit će nepce vašeg domaćina. Odlično odgovaraju uz predjela i jela od bijelog mesa ili bijele ribe, pa ako je jelovnik vašeg domaćina kreiran u tom stilu, ova vina odlično će se sljubiti s takvim jelima.  Sad, kad smo otkrili tajne dobrog dara domaćinima, upoznat ćemo vas i s pravilima ponašanja za stolom koja će vam pomoći da se bolje snađete. 1. Domaćin sjedi na čelu stola, a domaćica njemu nasuprot. Uglavnom domaćica poziva goste da sjednu za stol. 2.Tijekom večere pazite da se samo šakama i podlakticom lagano naslanjate na stol i vodite ugodan razgovor 3. Mala i velika vilica, nož te mala i velika žlica uvijek se nalaze na stolu kao pribor. S lijeve strane nalazi se vilica, a s desne strane nož i do njeg je žlica. Mala žlica ili mala vilica uvijek se postavljaju iznad tanjura. Gost uvijek s korištenjem pribora kreće s vanjske strane, počevši s predjelom pa tako redom sve do glavnog jela. 4. Čaše za vino postavljaju se s desne strane i to najčešće dvije, jedna za vino i jedna za vodu. Čaše za crno vino malo su okruglije i deblje, a čaše za bijelo vino izduženije i izgledaju elegantnije. Čaše za vino uvijek moramo držati za stalak, nikada ne držimo čašu za njeno tijelo jer se tako vino zagrijava. 
Read More
Najskuplja vina na svijetu
blog

Najskuplja vina na svijetu

Potrošiti više od 300.000 dolara na bocu vina koju neće čak ni popiti, nekim ljudima nije nikakav problem. Pravi ljubitelji i kolekcionari vrhunskih vina ne žale ni novčića potrošenog za najsavršenije umjetničko djelo. Huffington Post donosi listu najskupljih svjetskih vina: 1. Château Cheval iz 1947. prodan je za 304.375 dolara. Riječ je o jednoj od najboljih berbi svih vremena, a vino je prodao anonimni kolekcionar na aukciji u Ženevi. 2. Heidsieck iz 1907. kupljen je za 275.000 dolara. Boca je trebala 1916. biti isporučena Ruskoj kraljevskoj porodici, ali je nestala u brodolomu. Nađena je 1997. godine. 3. Château Lafite iz 1869. prodano je za 233.972 dolara na aukciji održanoj 2010. anonimnoj osobi iz Azije. 4. Chateau Lafite iz 1787. prodan je 1985. Malcomu Forbesu, a pretpostavlja se da je pripadao Thomasu Jeffersonu, trećem predsjedniku SAD-a. Forbes je za bocu vina dao 160.000 dolara. To vino danas, iako nije više pitko, stoji više od 315.000 dolara.   5. Romanée Conti iz 1945. je iznimno rijetko vino. Proizvedeno je samo 600 boca tijekom Drugog svjetskog rata, a jedan kolekcionar je za rijetki primjerak izdvojio 123.900 dolara. 6. Za oko 150 godina staro vino Chateau Lafite jedan privatni kolekcionar iz Europe dao je 111.625 dolara. 7. Chateau Yquem iz 1787. prodan je američkom kolekcionaru za 100.000 dolara. 8. Vino Massandra iz 1775. prodano je za 43.500 dolara na aukciji 2001. 9. Royal DeMaria prodan je 2006. na aukciji za 30.000 dolara. 10. Montrachet iz 1978. prodan je za 24.000 dolara 2001., a vino je i dalje pitko.  
Read More